Opština Tequixquiac, México
| Tequixquiac | |
|---|---|
| Osnovni podaci | |
| Država |  Meksiko
|
| Savezna država | México |
| Stanovništvo | |
| Stanovništvo (2013.) | 24633[1] |
| Geografija | |
| Koordinate | 19°54′34″N 99°08′44″W / 19.90937°N 99.14552°W |
| Vremenska zona | UTC-6, leti UTC-5 |
| Nadmorska visina | 2218[1] m |
  Tequixquiac Tequixquiac na karti Meksika | |
Tequixquiac je opština u Meksiku, u saveznoj državi México. Opština Tequixquiac je gradić u Meksiku. Sjedište je općine Tequixquiac koja se nalazi na sjeveroistočnom dijelu meksičke savezne države Meksiko. Uobičajeno se i naselje i općinu naziva imenom Tequixquiaca.
Prema proceni iz 2013. godine u opština je živelo 24633 stanovnika.[1][2] Opština se nalazi na nadmorskoj visini od 2218 m.
Gradić se nalazi na sjevernom prolazu koji vodi iz Meksičke doline i oko 280 km sjeveroistočno od glavnog grada te savezne države, Toluce. Ime dolazi iz jezika nahuatl i znači "mjesto salitrenih vodâ[3]".
Križna kost koju se našlo u Tequixquiacu smatra se djelo pretpovijesne umjetnosti. Područje ovog grada bilo je naseljeno još 35.000. pr. Kr.. Stanovnici su bili primitivni ljudi koji su prešli Beringov prolaz dolazeći iz Azije. Ti ljudi su bili nomadi, lovili su velike životinje kao što su mamuti i skupljali su plodove, što dokazuju arheološki nalazi nađeni ovdje. Jedan od najvrjednijih otkrića primitivne umjetnosti u Americi je iz ovo kraja. Zove se tequixquiačka kost. Ista nije imala svrhu, bila je jedva odražavala ideološki smisao umjetniku koji ju je izrezbario od kosti neke deve oko 22.000. pr. Kr.. Prvi domorodački naseljenici tequixquiačkog kraja su bili Azteci i Otomi, koji su se odlučili za stalno naseliti u ove krajeve zbog toga što su obilovali rijekama i izvorima. Najviše su se bavili poljodjelstvom i uzgojem domaćih životinja.
Kao općinsko sjedište, grad Santiago Tequixquiac je nadležan idućim zajednicama: La Heredad, San Miguel, Tlapanaloya, El Cenicero, Colonia Wenceslao Labra, Colonia La Esperanza, Palo Grande, Monte Alto, El Crucero, La Arenilla, La Rinconada i La Vega.[4] Cijela općina rasprostire se na 96,37 i međi s općinama Apaxco, Hueypoxtla, Zumpango, Huehuetoca i meksičkom saveznom državom Hidalgom. Općinsko sjedište je u maloj duguljastoj dolini. Najveći dio općine je na visokoj mesi koja ide od Meksičke doline do Mezquitalske doline.[3]
Texquixquiac je jednim od prvih gradova koji je postao općinom prema odredbama ustava iz Cadiza, prije nego što je okončao meksički rat za neovisnost; status je stekao 29. studenoga 1820. godine.
General Emiliano Zapata je došao u Tequixquiac za vrijeme meksičke revolucije. Zemljišta je redistribuirao općini. Približno 275 hektara zemlje je preraspodijeljeno pod sustavom ejida. Predsjednik Emilio Portes Gil je poslije dodijelio još 3338 hektara zemlje za ejido. Sustav za navodnjavanje ovih zemljišta je financirao predsjednik Lazaro Cardenas. Bilo je to između 1937. i 1938. godine. Ugradilo se crpke koje su crpile vodu iz isušitbenog kanala radi navodnjavanja vode ovdje.[3]
Ovdje se 1954. prokopalo još jedan drenažni kanal za Meksičku dolinu. Bilo je to za vrijeme dok je predsjednik bio Adolfo Ruiz Cortines. Ovo je potaklo gospodarski razvitak ove općine, jer je povećalo zemljišne površine na kojima se nešto moglo uzgajati. Kad se izgradila autocestovna prometnica koja je spojila ovu općinu sa Zumpangom, Apaxcom i saveznom državom Hidalgo, poljodjelci su mogli lakše dostaviti svoje proizvode na nova tržišta.[3]
Gospodarstvo se tradicijski temeljilo na poljodjelstvu. Osobito se uzgajao kukuruz, uglavnom za domaće potrebe. No, klimatskim promjenama su opali žetveni prinosi i uslijedio je rast trgovine u obliku malih i srednjih poduzeća. Industrija je nazočna u tragovima.[3]
| Gradonačelnikr | Razdoblje |
|---|---|
| José Rafael Pérez Martínez | 2000.-2003. |
| Gustavo Alonso Donís García | 2003.-2006. |
| Enrique Martínez Astorga | 2006.-2009. |
| Xóchitl Ramírez Ramírez | 2009.-2012. |
| Juan Carlos González García | 2012.-2015. |
- ↑ 1,0 1,1 1,2 „The GeoNames geographical database”. 2015.
- ↑ „Instituto Nacional de Estadística y Geografía”. Aguascalientes, Mexico: INEG.
- ↑ 3,0 3,1 3,2 3,3 3,4 „Enciclopedia de los Municipios de Mexico Estado de Mexico Tequixquiac” (španjolski). Pristupljeno 27. studenoga 2008. (mrtva poveznica)
- ↑ INEGI. „Link to tables of population data from Census of 2005 INEGI: Instituto Nacional de Estadística, Geografía e Informática”]. Pristupljeno 25. listopada 2008.
- Kirkwood, Burton (2005) (engleski). The History of Mexico. Palgrave Macmillan Trade. ISBN 1403962588.
- Enrique Krauze (1998). Mexico: Biography of Power: A history of Modern Mexico 1810–1996. New York: Harper Perennial. ISBN 0-06-092917-0.
- Meyer, Michael C.; Beezley, William H., ur. (2000) (engleski). The Oxford History of Mexico. Oxford University Press. ISBN 0-19-511228-8.
- Santiago, Levy (2008). Good intentions, bad outcomes: Social policy, informality, and economic growth in Mexico. Brookings Institution Press. ISBN 0815752199
- Meyer, Michael C., William L. Sherman, i Susan M. Deeds (2002) (engleski). The Course of Mexican History (7th izd.). Oxford U.P.
- Russell, Philip (2010). The history of Mexico: from pre-conquest to present. Routledge. ISBN 978-0-415-87237-9.
- Werner, Michael S., ur. (1997). Encyclopedia of Mexico: History, Society & Culture. Routledge. ISBN 1884964311
- Werner, Michael S., ur. (2001). Concise Encyclopedia of Mexico. Routledge. ISBN 1579583377
- Mexico entry at The World Factbook
- „Mexico”. UCB Libraries GovPubs.
- Opština Tequixquiac, México na Projektu Open Directory
- „Mexico”. BBC.
- „Mexico”. Encyclopædia Britannica.
Wikimedia Atlas of Mexico
Aguascalientes • Baja California • Baja California Sur • Campeche • Chiapas • Chihuahua • Coahuila • Colima • Durango • Distrito Federal • Guanajuato • Guerrero • Hidalgo • Jalisco • México • Michoacán • Morelos • Nayarit • Nuevo León • Oaxaca • Puebla • Querétaro • Quintana Roo • San Luis Potosí • Sinaloa • Sonora • Tabasco • Tamaulipas • Tlaxcala • Veracruz • Yucatán • Zacatecas |  | |
